U Institutu za biologiju mora, 9. oktobra održana je radionica na temu „Zoo Direktiva“ i “CITES” (konvencija o međunarodnoj trgovini ugroženim vrstama divlje flore i faune)

Pomenuta radionica je jedna od aktivnosti projekta „Centar za zaštitu biodiverziteta mora Boka Akvarijum – MonteAqua“ (orig.eng. „Marine Biodiversity Conservation Center “Boka Aquarium” – MonteAqua“) koje Institut za biologiju mora iz Kotora sprovodi u saradnji sa Centrom za ribarstvo i zaštitu biološke raznovrsnosti kopnenih voda Instituta za biologiju i ekologiju Prirodno matematičkog fakulteta Univerziteta u Kragujevcu. Projekat je omogućen donacijom Norveškog ministarstva vanjskih poslova, koje zastupa Norveška ambasada u Beogradu.

Preko 20 učesnika iz različitih institucija iz Crne Gore i regiona diskutovalo je o iskustvima Crne Gore u sprovđenju EU direktiva, ali i neophodnosti usaglašavanja zakonskog okvira sa zakonskim okvirom Evropske komisije, u procesu priključivanja EU. 

Tema radionice se temelji na EU Direktivi 1999/22 / EZ ( direktiva „Zoo“) o kontroli divljih životinja u zoološkim vrtovima i “CITES” konvenciji o međunarodnoj trgovini ugroženim vrstama divljih životinja i biljaka. “Direktiva Zoo” ima za cilj ojačati ulogu zoološkog vrta u očuvanju bioraznovrsnosti. Direktiva poziva zemlje članice da usvoje mjere za izdavanje dozvola vodeći se propisima o trgovini divljim životinjama implementiranjem CITES-a, te osiguraju da trgovina ne ugrožava opstanak tih vrsta u prirodi. Direktiva i konvencija, takođe, podrazumijevaju pregled zooloških vrtova (akvarijuma) kako bi osigurale da zoološki vrtovi (akvarijumi) poštuju određene mjere očuvanja i zaštite, uključujući odgovarajući smještaj životinja. Predavači na radionici su predstavili transpoziciju EU zakona u Crnoj Gori koji su povezani sa direktivom/konvencijom kao i iskustva i savjete sprovođenja direktive na primjeru akvarijuma u Dubrovniku (Hrvatska).

Bijeli papir kao glavni proizvod ove radionice možete pogledati ovdje.

Predstavnik Agencije za zaštitu prirode i životne sredine gdin Vladimir Pavićević kazao je šta zapravo predstavlja CITES konvencija i naglasio da ova konvencija reguliše promet blizu 36 000 raznih biljnih i životinjskih vrsta. Vrste su, po stepenu ugroženosti i režimu kontrole raspoređene po Dodacima I, II i III ove konvencije. „Procjenjuje se da na godišnjem nivou vrijednost trgovine divljim životinjama i biljkama, kao i njihovim derivatima, dostiže par milijardi dolara i da obuhvata stotine miliona primjeraka divljih vrsta. Ako se ovaj vid trgovine ne kontroliše na adekvatan način (sa zabranama i ograničenjima trgovine za određene vrste), posledice mogu biti drastične, kao ireverzibilno isčezavanje vrsta.”- rekao je Pavićević. CITES konvenciju je ratifikovala 2001 godine SRJ a na snagu je stupila u maju 2002. Nakon ostvarivanja nezavisnosti, Crna Gora  je od juna 2007 nastavila sprovođenje konvencije na svojoj teritoriji. U poslednjih 5 godina najčešće se izdaju uvozne CITES dozvole i to: derivati od vrste Prunus africana (tablete), sadnice pojedinih biljnih vrsta iz familija kaktusa,orhideja i palmi kao i papagaji.

Predstavnica Uprave Carine, gđa Lidija Vukčević istakla je potrebu za bližom saradnjom sa referentnim naučnim institucijama koje moraju dati podršku u određivanju biljnih i životinjskih vrsta sa liste zaštićenih i ugroženih, a koje bez odgovarajućih dozvola ne bi smjele da se unose preko granice. Takođe, istakla je da uvoz, izvoz divljih vrsta biljaka, životinja i gljiva može se vrštiti samo uz dozvolu Agencije za zaštitu prirode i životne sredine, u skladu sa potvrđenim međunarodnim ugovorima., te da se tranzit ovih organizama preko teritorije Crne Gore vrši na osnovu dozvole o izvozu, odnosno uvozu izdate od nadležnog organa zemlje izvoza, odnosno zemlje uvoza. Uvoz i izvoz navedenih organizama se može obavljati samo preko graničnih prelaza na kojima postoji organizovana veterinrska i fitosanitarna kontrola. Gđa Lidija Vukčević navela je da su najčešći organizmi koji se prenose preko granice ptice a da pored toga postoje i česti slučajevi gmizavaca i raznog bilja. Ako pričamo o akvarijumima, to su onda razni korali i tropske ribe koje se mogu prenijeti preko granice.  

Prof Valter Kožul u okviru dijela radionice posvećenog direktivi „Zoo“ prenio je iskustva Dubrovačkog akvarijuma koji postoji od 1956. godine a sada se nalazi u okviru Instituta za more i priobalje Sveučilišta u Dubrovniku. Gdin Kožul naveo je da su tokom proteklih godina istraživanja u akvarijumu usmjerena uzgoju i održavanju zaštićenih vrsta (Periska Pinna nobilis, Drozd Labrus viridis), novih vrsta u marikulturi (Gof Seriola dumerili, Kirnje Epinephelus marginatus i Epinephelus costae, Vrana Labrus merula, Lica Lichia amia, strijela Trachinotus ovatus), praćenju pojave novih vrsta u Jadranskom moru (Plavi rak Callinectes sapidus, Tamna mramornica Siganus luridus, Caulerpa taxifolia, Caulerpa racemosa i drugih). Naveo je, takođe, da se organizmi za akvarijum obezbjeđuju lovom vlastitom kočom, mrežama stajaćicama i potegačama, oktupom sa uzgajališta, otkupom i saradnjom sa ribarima kao i razmjenom sa drugim akvarijumima.

Akvarijumi se mogu koristiti kao jedan vid zaštite biodiverziteta pomoću kojih bi različitim mjerama i postupcima ugrožene biljne i životinjske vrste štitili od negativnog čovjekovog djelovanja. Zaštita se sastoji od čitavog niza metoda i radnji koje zalaze u oblast nauke, prava i primjenjenih bioloških disciplina (šumarstvo, poljoprivreda, hortikultura, farmacija i sl.).

Uskoro, Institut za biologiju mora raspisaće međunarodni tender za izbor izvođača radova za prvi  Centar za zaštitu biodiverziteta u Crnoj Gori. Taj centar će se sastojati od dvije organizacione jedinice. Prva je akvarijum Boka , a druga Centar pribježište za povrijeđene i ugrožene morske organizme. Akvarijum Boka će biti prvi javni morski akvarijum u Crnoj Gori, – istakao je menadžer projekta MoneAqua dr Radoje Laušević. Njegova funkcija je javna i želimo da prikažemo najkarakterističnije riblje vrste Jadrana i Mediteranskog mora svim zainteresovanim posetiocima , ali i omogućimo izvođenje veoma važnih naučno istraživačkih aktivnosti u cilju žaštite tih istih vrsta. Centar za pribježište povrijeđenih i ugroženih morskih organizama će “ugostiti” sve one organizme koje nesavjesni građani žele da izbace iz svojih domova ili koje carina Crne Gore zaplijeni na granicama, jer podliježu kontroli prometa rijetkih i ugroženih biljnih i životinjskih organizama.  Idejni koncept Centra obrazložio je dr Vladica Simić iz Kragujevca, koji je rekao da će postojati 16 bazena: sa zaštićenim vrstama , zatim najveći sa  ajkulama, u izlaznom dijelu biće tropska zona, sunđeri školjke, ražama i ešikanima i drugi. Otvaranje akvarijuma planirano je za jun 2020 godine.

Na radionici je zaključeno da je prioritetno ostvarivanje bliže komunikacije nadležnih institucija u kontroli rijetkih, ugroženih, zaštićenih vrsta sa CITES liste prometa. Takođe, neophodna je strožija i detaljnija kontrola na granicama jer postoje saznanja da se prenosi ovakvih organizama vrše u velikom broju preko granica bez prijave. Do sada je najviše problema bilo sa ilegalnim transportom nekih vrsta ptica. CITES lista jeste obimna, ali je neophodno periodično obnavljati. Mali broj slučajeva krijumčarenja se otkriva, ali i kad se otkrije sudski postupak je dug i još uvijek nije učestala praksa da se izriču adekvatne novčane ili zatvorske kazne propisane zakonima. Oduzimanje primjeraka živih životinja ugroženih vrsta koje se nađu u prekograničnom prometu ili trgovini suprotno odredbama Konvencije i nacionalnih propisa predstavlja poseban problem zbog privremenog zbrinjavanja tih životinja do konačne odluke suda, kao i pri trajnom zbrinjavanju. Za uspješno sprovođenje mjera koje su propisane nacionalnim propisima potrebno je da postoji određen broj prihvatilišta za divlje životinje sa odgovarajućim volijerama i prihvatnim objektima, stručnim osobljem i odgovarajućom opremom.

(Visited 149 times, 1 visits today)